Oznaka: antibiotici

  • Afte u ustima: Razumevanje, prevencija i lečenje

    Afte u ustima: Razumevanje, prevencija i lečenje

    Znamo da nije prijatno kad se afte u ustima pojave niotkuda.

    Ipak, nema potrebe za brigom! Često se same povlače, ali su iritantne i bolne dok traju. Ključ za rešavanje afti je prevencija. To znači da treba da otkrijete šta ih izaziva kako biste ih izbegli. Iako ne u 100% slučajeva, vrlo često uzrok postoji.

    U ovom tekstu ćemo vam pomoći da razumete šta su afte, šta ih uzrokuje, i kako ih sprečiti i lečiti.

    Šta su afte u ustima?

    Afte poznate i kao usni čirevi, aftozni stomatitis ili aftozni ulkusi, predstavljaju male, plitke lezije koje se pojavljuju na sluzokoži usta.

    Mogu se javiti na jeziku, desnima, nepcu, unutrašnjosti usne ili ispod jezika. Ove rane mogu biti bolne i otežavati jelo i govor.

    Afte se obično javljaju kao male bele promene na sluzokoži sa žuto-sivim središtem i crvenim rubom. Pacijenti ih često opisuju kao peckanje i bol. Obično su vrlo male, manje od 1 mm, ali mogu narasti do 1-2 cm u prečniku.

    Žene, adolescenti i ljudi sa genetskom predispozicijom su podložniji razvoju afti.

    Simptomi i izgled afti zavise od vrste.

    Postoje tri klinička oblika aftoznog stomatitisa:

    Male afte su najčešće i obično manje od jednog centimetra. Počinju peckanjem na sluzokoži obraza ili usana i stvaraju ulceracije na crvenoj podlozi. Mogu se pojaviti nekoliko puta godišnje i traju 10-14 dana.

    Velike afte su veće od jednog centimetra, bolne i zarastaju s ožiljcima. Često se nalaze na nepčanim lukovima, jeziku i drugim mestima. Prate ih i uvećani limfni čvorovi.

    Herpetiformne afte su brojne (obično od 10 do 100), male (prečnika 1-2 mm), ali izuzetno bolne ulceracije. Mogu se javiti bilo gde u ustima, ali su često na prednjem delu jezika i usnama. Češće pogađaju mlađe osobe, posebno žene tokom drugog dela menstrualnog ciklusa. Obično spontano nestaju bez ožiljka u roku od jedne do dve nedelje.

    Treba napomenuti da afte nisu zarazne i obično nestaju same za dve nedelje. Međutim, ako su prevelike ili bolne ili traju duže bez izlečenja, trebalo bi posetiti stomatologa.

    Šta uzrokuje afte u ustima?

    Tačan uzrok afti nije poznat, ali veruje se da ih izaziva više faktora.

    Okidači koji vam mogu pomoći da shvatite zašto se suočavate s aftama mogu biti sledeći:

    • Opšti pad imuniteta,
    • Stres i anksioznost,
    • Kisela ili citrusna hrana,
    • Pušenje cigareta,
    • Natrijum lauril sulfat (uobičajeni sastojak u pastama za zube),
    • Oštećenje usne šupljine (nastalo ugrizom, stomatološkom intervencijom ili tokom jela).

    Takođe, mogu biti znak anemije ili problema u probavnom sistemu. Isto tako, povrede prilikom četkanja zuba mogu biti okidač. Afte nisu uzrokovane bakterijama ili virusima, već mogu biti rezultat alergijskih reakcija ili nedostatka vitamina C i B12 te minerala.

    Osobe koje nose bravice, proteze, oštre plombe i imaju oštre ivice zuba posebno treba da budu oprezne, jer takve povrede mogu podstaći pojavu afti.

    Iako se često mešaju sa herpesom na usnama, afte su potpuno drugačije. Herpes na usnama izaziva herpes virus, dok su za aftu verovatno odgovorni navedeni okidači.

    Kada se javljaju afte u ustima?

    Afte obično počinju da se javljaju između 10. i 20. godine, iako se mogu pojaviti u bilo kojem periodu života.

    Prilično su česte: jedna od pet osoba ih redovno dobija. Pri tom je dvostruko više žena nego muškaraca. Lekari pretpostavljaju da bi to moglo biti zbog razlika u hormonima između muškaraca i žena, posebno zato što se često dešava da žene dobijaju afte tokom određenih perioda u svom menstrualnom ciklusu.

    Većina ljudi koji redovno dobijaju afte u ustima ih imaju periodično dva do tri puta godišnje, počevši oko 30. godine. Međutim, ako ste stariji i prvi put dobijate afte, to može biti znak da se dešava nešto drugo, pa bi trebalo da potražite medicinski savet.

    Koji su simptomi afti?

    Ako sumnjate da imate afte u ustima, obratite pažnju na sledeće simptome:

    • Mali čirevi unutar usta koji su beli, sivi ili žuti, često okruženi crvenim prstenom,
    • Nadražaj ili peckanje u ustima pre nego što se afta pojavi,
    • Površinski čirevi na jeziku, obrazima, desnima ili drugde u ustima.

    U ozbiljnijim slučajevima, možete takođe imati sledeće simptome:

    • Bolovi u zglobovima,
    • Povišena temperatura,
    • Oticanje limfnih čvorova.

    Ako sumnjate da imate afte i osećate bilo koji od nabrojanih simptoma, obavezno se javite stomatologu ili lekaru kako biste razmotrili mogućnosti za lečenje.

    Kako se leče afte u ustima

    Lečenje afti u ustima je usmereno na simptome i obično nisu potrebni testovi za njihovu dijagnozu.

    Većina afti zarasta bez lečenja u roku od dve nedelje. Ali, samo zato što su prilično česte, ne znači da bi ih trebalo ignorisati, posebno ako imate bolne ili uporne afte. U tom slučaju će vam možda biti potrebna dodatna pomoć.

    Ako imate afte koje traju duže od dve nedelje ili ne možete da jedete ili pijete zbog bola, obratite se lekaru ili stomatologu. Takođe pozovite ako se afte pojave više od dva ili tri puta godišnje.

    Stomatolog može da proceni ozbiljnost vaših afti i prepisati vam antimikrobno ispiranje usta koje može pomoći da se ublaži nelagodnost i podstakne zarastanje. Takođe će vam dati preporuke za dostupne preparate bez recepta koji mogu smanjiti iritaciju.

    U nekim situacijama, stomatolog može prepisati antibiotike kako bi smanjio rizik od super infekcije.

    Ako trenutno imate afte, evo i nekoliko stvari koje možete probati kod kuće da olakšate simptome:

    • Jedite meku, blagu hranu koja se lako guta,
    • Izbegavajte kisele namirnice,
    • Pijte hladne tečnosti i koristite slamčicu ako je potrebno,
    • Pažljivo perite zube kako biste izbegli iritaciju,
    • Isperite usta slanom vodom ili antimikrobnim sredstvom za ispiranje usta,
    • Koristite sredstvo za ublažavanje bola koje možete kupiti bez recepta.

    Kako sprečiti afte u ustima

    Najbolji način da sprečite afte u ustima je da identifikujete uzrok. Na početku može biti potrebno malo istraživanja, ali vi to možete.

    Da li ste ogrebali desni sa protezama ili viljuškom? Da li ste jeli začinjenu ili hrskavu hranu dan pre nego što ste primetili čireve?

    Postavljanjem ovakvih pitanja možete otkriti šta izaziva aftozne čireve u vašim ustima.

    Kada utvrdite šta izaziva afte u ustima, možete raditi na njihovoj prevenciji. Evo nekoliko saveta za prevenciju aftoznih čireva:

    • Ako su vaši afte posledica povreda unutar usta, možete im pomoći tako što ćete polako žvakati hranu, izbegavati razgovor dok jedete i četkati zube mekom četkicom.
    • Ako su vaše afte posledica određene hrane, možete pokušati da izbegavate hranu sa visokim sadržajem kiseline (kao što su paradajz ili sok od narandže), kao i oštru hranu (kao što su čips i hrskava korica hleba).
    • Vodite dnevnik ishrane. Možda ćete otkriti vezu između pojave afti i hrane koju konzumirate.
    • Ako mislite da su vaše afte povezane sa stresom, pronađite zdrave načine za ublažavanje stresa, poput vežbanja i disanja. Takođe, ograničite konzumaciju alkohola i duvana, posebno kao način da smirite nervni sistem.
    • Ako smatrate da vašoj ishrani nedostaje vitamina i minerala, jedite hranu bogatu gvožđem, folnom kiselinom, vitaminom B12 i cinkom.

    Afte u ustima: Zaključak

    Sada ste spremni da se uhvatite u koštac s aftatma u ustima i imate mnogo alatki koje možete isprobati kako biste shvatili šta ih izaziva kod vas. Nakon što saznate uzrok, možete preduzeti korake da ih izbegnete.

    Upravljanje stresom, unos vitamina i minerala kroz ishranu i pažljivo žvakanje mogu podržati vaše napore, bez obzira na sve.

    Ako trenutno imate afte u ustima, postoji mnogo šta što možete učiniti kako biste se opustili i umanjili neprijatnost, uključujući:

    • Konzumiranje meke, blage hrane,
    • Pažljivo pranje zuba bez dodirivanja afti,
    • Isprobavanje antimikrobnih sredstava za ispiranje usta.

    Sada je pravo vreme da počnete da istražujete uzrok svojih afti. Krenite u svoju detektivsku avanturu kako biste ih bolje razumeli i sprečili.

  • Zloupotreba antibiotika i drugih lekova i pomoćnih lekovitih supstanci

    Zloupotreba antibiotika i drugih lekova i pomoćnih lekovitih supstanci

    Prvi pronađeni antibiotik – PENICILIN

    Čuvajmo antibiotike da bi oni sačuvali nas!

    Pronalazak antibiotika je jedno od naznačajnijih otkrića medicine dvadesetog  veka.

    Aleksandar Fleming je 1928. godine pronašao prvi antibiotik – penicilin.

    Do danas je otkriveno 4000 prirodnih i oko 30000 polusintetskih i sintetskih antibiotika, ali je samo 100 ispitano u kliničkoj praksi, a u terapijske svrhe koristi se šezdesetak.

    Šta su antibiotici?

    Antibiotici su lekovi koji se koriste u lečenju infekcija koje izazivaju bakterije. Pogrešna ili nepravilna upotreba antibiotika može biti veliki problem za pacijenta koji se leči, ali i za svakog drugog ko će se u budućnosti lečiti antibioticima, jer više neće biti efikasani.

    Antibiotici gube efikasnost velikom brzinom, a sa njima i mi gubimo bitku sa infekcijama izazvanim bakterijama. Postoji opasnost od povratka u preantibiotsku eru u kojoj obična infekcija može značiti smrtnu presudu.

    Kako se propisuju antibiotici i kada?

    Da bi antibiotici bili efikasni potrebna je pravilna upotreba leka koja počinje od razgovora lekara sa pacijentom, pregleda, prepoznavanja simptoma i pravilno postavljene dijagnoze.

    Lekar propisuje antibiotik tek kada dobije rezultat analize uzorka koji je poslao u mikrobiološku laboratoriju gde se izoluje bakterija koja je dovela do bolesti i ispituje njena osetljivost na antibiotike.

    Na osnovu dobijenog antibiograma lekar propisuje efikasnu terapiju.

    Pacijent je dužan da propisani antibiotik koristi na vreme, u odgovarajućoj dozi, u određenom vremenskom periodu. Greška je uzimati manju dozu leka, menjati interval između doza ili skratiti vreme lečenja.

    Antibiotici ne deluju u slučaju virusnih infekcija, osim kada dolazi do bakterijske superinfekcije. Zbog toga je potrebna dobra komunikacija sa lekarom koji će to da prepozna i uključi odgovarajuću terapiju.

    Nije mali broj slučajeva kada se uključuje hitna terapija, bez prethodne izrade antobiograma. Po pristizanju nalaza iz mikrobiološke laboratorije, ordinirajući lekar menja terapiju, ukoliko je ona neodgovarajuća, i propisuje efikasan antibiotik. Antibiotici se ne smeju kupovati bez lekarskog recepta i koristiti na svoju ruku.

    Rezistencija ili otpornost bakterija na antinbiotike…

    U međuvremenu, veliki broj bakterija je razvio rezistenciju na različite grupe antibiotika koji se koriste u terapijske svrhe. Bakterije koje su otporne na antibiotike izazivaju oboljenja na koje antibiotici ne mogu da deluju. Pojava takvih infekcija posebno je opasna u bolničkoj sredini gde su imunološki oslabljeni pacijenti.

    Pacijenti kao poslednji u lancu upotrebe antibiotika svojim odgovornim ponašanjem mogu mnogo da doprinesu da u borbi sa bakterijama mi izađemo kao pobednici. Pravilnom i racionalnom upotrebom antibiotika čuvamo ih za situacije kad su nam oni zaista neophodni.

    Koji lekovi se pored antibiotika zloupotrebljavaju najčešće?

    „Zloupotreba lekova definiše se kao upotreba lekova iz razloga koji nisu medicinski, pri čemu korišćenje tih lekova može biti štetno za pojedinca ili društvo.“ Lekovi koji se najviše na ovaj način koriste su oni koji deluju na centralni nervni sistem i to posebno sedativi: benzodiazepini i opioidni analgetici.

    Benzodiazepini su dosta česti u našoj sredini i koriste se samoinicijativno kao vid lečenja depresija i poremećaja sna, bez lekarske kontrole i bez vremenskog ograničenja. Grupe ljudi koji ih najviše konzumiraju su heroinski i zavisnici od alkohola, najčešće u apstinencijalnoj krizi.

    Drugi lekovi koji se često koriste „na crno“ su steroidi (hormonski preparati) uglavnom među mlađom muškom populacijom, koji se mogu pronaći u teretanama ili preko Interneta.
    Laksativni preparati i lekovi sa anoreksičnim dejstvom (smanjuju apetit) su takođe dosta popularni i svaki ima svoje posledice.

    Upotreba i zloupotreba rastvora za ispiranje usta i zuba!

    Po hemijskom sastavu i načinu delovanja tečnosti za ispiranje su toliko različite da pacijent nikada ne treba da ih kupuje bez saveta stomatologa.  One  veoma često sadrže fluor. To je isti onaj sastojak koji postoji i u  pasti za zube, a njegova svrha je da ojačava gleđ zuba. Osim toga, u vodicama za usta nalazi se sredstvo koje ubija mikroorganizme, a poznatije je kao antiseptik.

    Voda je takođe veoma bitan sastojak ove tečnosti, ali su tu i različiti dodaci koji poboljšavaju ukus same vode. Neke tečnosti su terepijskog svojstva, pa se Hibideks Dap, Lacalut ili Curasept koriste isključivo kada to preporuči stomatolog, a hemijska supstanca koju sadrže je hloheksidin. Ova supstanca pospešuje uništavanje bakterije, ali je poznata i po tome što može da potamni zube i plombe. One se uglavnom koriste nekoliko nedjelja, pa se potom pravi obavezna pauza.

    Pojedine tečnosti za usta sadrže i alkohol, ali on takođe nije preporučljiv za osobe sa dijabetesom niti za starije osobe.

    Može li se preterati sa ispiranjem?

    Ovo pitanje možda deluje i pomalo smešno, ali definitivno nije loše znati odgovor.  Sa ispiranjem pomoću tečnosti za ispiranje, ne bi trebalo preterivati u smislu broja ponavljanja u toku dana. To u praksi znači da  je jedno jutarnje i jedno večernje  sasvim dovoljno.

    Nije na odmet da ukoliko želite da osvežite dah, ovu tečnost upotrebite i još koji put u toku dana ali samo ukoliko se koristi tečnost za dezodorantne svrhe (nikako ako tečnost ima aktivne supstance sa fluorom, hlorheksidinom, triklosanom).

    Sme li se piti voda nakon ispiranja?

    Kada desni i zube isperete tečnošću za ispiranje idealno je da pola sata ne jedemo i nepijemo ništa. Sva sredstva za ispiranje ustaa imaju u svom sadržaju komponentu koja je izuzetno adherentna (veliki potencijal prijemčljivosti za zub) te slobodno se slobodno može koristiti obična voda ukoliko je to neophodno. Voda će sigurno, zbog nadraženih receptora za ukus, imati čudnjikav ukus, ali to ne znači da će biti loša po vaš organizam.

    Dešava se ponekad da pri upotrebi tečnosti za ispiranje ukus ostataka posebno  Listerine-a ili drugih vodica za ispiranje izaziva peckanje jezika ili obraza. U tom slučaju obavezno isprati usta vodom, pasivno i bez snažnog mućkanja.

    Odgovor na pitanje iz ovog podnaslova je, razume se, slobodno pijte vodu, ukoliko vam ne smeta drugačiji ukus. Ukus će biti pomalo bljutav, kao kada vodu pijete nakon stavljene žvake.