Oznaka: plak

  • Zubni kamenac

    Zubni kamenac

    Zubni kamenac, šta je to?

    Zubni kamenac predstavljaju čvrste naslage nataložene na zubima. Njega u osnovi čini kalcifikovan zubni plak (naslage na zubima).  Zubni plak se nakuplja tolom celog dana i u mekom je stanju.

    Problem nastaje kada se te meke naslage nakupljaju u dužem vremenskom periodu i ne budu uklonjene te vremenom dolazi do njihove kalcifikacije i zubni plak se pretvara u zubni kamenac.

    To znači da ste svakim preskakanjem pranja zuba i njegovim odlaganjem Vi u potencijalnom riziku za nastanak zubnog kamenca.

    Redovnim održavanjem oralne higijene (pranjem zuba bar dva puta na dan) Vi uklanjate meke naslage i smanjujete mogućnost stvaranja zubnog kamenca.

    Skidanje kamenca sa zuba predstavlja jednu od najčešćih stomatoloških intervencija. 

    Kako nastaje zubni kamenac i koje bolesti stvara?

    Ono što je bitno napomenuti je da i životno doba osobe utiče na nastanak zubnog kamenca. Dokazano je da se on češće javlja kod starijih osoba, dok se kod dece jako retko javlja. Na mlečnim zubima se praktično i ne stvara.

    Osim loše oralne higijene, još nekoliko faktora utiče na nastanak zubnog kamenca:

    1. Sastav pljuvačke- kamenac brže nastaje ako pljuvačka sadrži veće koncentracije minerala.
    2. Ph pljuvačke, tj. njena kiselost.
    3. Ortodontske anomalije – zbijeni zubi otežavaju dobro pranje svih površina zuba.
    4. Genetska predispozicija za nastanak parodontalnih oboljenja.
    5. Vrsta hrane – meka i lepljiva hrana će u većem procentu zaostajati na površinama zuba.

    Zubni kamenac je direktan krivac za pojavu parodontopatije kod pacijenata. Nakupljanje mekih zubnih naslaga prouzrokuje u prvoj fazi upalu desni (gingivitis).

    Upala desni koja nije pravilno tretirana i kalcifikacija mekih naslaga neminovno vodi u parodontopatiju. To znači da uklanjanjem kamenca sa zuba Vi praktično prevenirate nastanak parodontopatije ili sprečavate njeno dalje napredovanje ukoliko je do nje već došlo.

    Koliko često treba skidati kamenac?

    Poželjno je da na preventivne stomatološke preglede odete jednom u 6 meseci i nećete biti u riziku od stvaranja i nagomilavanja zubnog kamenca i posledica koje on može da ostavi.

    Oni koji imaju veći problem sa kamencom na zubima treba prve godine češće da idu na pregled kod stomatologa.

    Iako mnogi smatraju da je uklanjanje zubnog kamenca “kozmetska” intervencija, ona to svakako nije. Uklanjanjem kamenca ste uklonili sve bakterije nataložene na zubima i dozvolili Vašem parodoncijumu (njega čine koren zuba, desni i periodoncijum) da se oporavi.

    Svima su dobro poznati zakoni oralne higijene, ali da se podsetimo. Odgovarajuća četkica i pasta za zube, konac za čišćenje zuba i tečnost za ispiranje usne duplje, pranje zuba ujutru i uveče i redovni stomatološki pregledi važni su preduslovi za zdrave i lepe zube.

    Poštovanje ovih zakona sprečiće pojavu brojnih bakterija, raznih oboljenja usne duplje, ali i nastanak zubnog kamenca. Zakažite svoj pregled već danas.

    Pre i posle

    Svaki pacijent kojem je uklonjen kamenac sa zuba zna kakav je “oslobađajući ” osećaj biti bez kamenca. Neki laički kažu i da su im zubi “prodisali”. Neki pacijenti odjednom osećaju da imaju “rupe” između zuba. To su defekti koji su nastali taloženjem kamenca u dugom vremenskom periodu, gde je on zauzeo mesto zdravoj gingivi i ispunio interdentalne prostore (prostore između zuba).

    Nakon uklanjanja kamenca sa zuba oni ostaju čisti i glatki, lakši za održavanje oralne higijene i što je najbitnije bez sloja bakterija koji se nataložio u kamencu. Eliminiše se i neprijatan zadah iz usta koji se neminovno javlja kod osoba sa kamencem.

    Šta raditi nakon skidanja kamenca sa zuba

    Nakon skidanja kamenca sa zuba neophodno je ukloniti i meke naslage i ispolirati zube. To se vrši pomoću mekih četkica i abrazivnih pasta koje po pravilu sadrže fluoride.

    Da li je pojačana osetljivost zuba posle skidanja kamenca?

    Kao što je gore već opisano, u toku i nakon uklanjanja kamenca sa zuba može se javiti prolazna preosetljivost zuba. Osetljivost zuba nakon uklanjanja kamenca prouzrokovana je izloženošću vrata zuba spoljašnjoj sredini.

    Hladno je ono što najčešće prouzrokuje neprijatne senzacije. Ova pojava se može objasniti time što je do momenta uklanjanja kamenca zub je bio “ušuškan” tim slojem kamenca.

    Tek se njegovim skidanjem može imati uvid u to u kakvom je stanju zub, njegov koren i vrat, ali i u kakvom su stanju desni. Vrat zuba i deo korena zuba su inače prekriveni desnima koje ih štite.

    Međutim, nakupljeni kamenac je vršio pritisak na te desni i neretka je pojava da se one povuku u određenoj meri.

    Ukoliko je defekt veći neophodno je pobrinuti se za tako ogoljene vratove zuba. Spektar mogućnosti je širok, uz konsultaciju sa svojim stomatologom ćete sigurno pronaći pravo rešenje. Svakako da se u oba ova slučaja osetljivost, ukoliko se uopšte javi, vrlo lako i brzo eliminiše.

    Za to se možete i sami pobrinuti nanošenjem posebnih pasta za zube koje su upravo namenjene smanjenju preosetljivosti zuba.

  • Upala desni

    Upala desni

    Upala desni, šta je zapravo to?

    Upala desni (Gingivitis) je problem koji se javlja kod gotovo 80% odrasle populacije. Upala desni je najčešće posledica loše oralne higijene.

    Uzrokuje je zubni plak koji je pun bakterija koje oštećuju gleđ zuba. Ukoliko oralna higijena nije efikasna, bakterije se zadržavaju na zubima i stvaraju beli prekrivač. Ovaj tip zapaljenja se naziva plakom izazvan gingivitis i to je najčešća forma.

    Gingivitis je nedestruktivni oblik parodontalne bolesti. Reverzibilnog je karaktera, što znači da oštećenja nastala na mekom tkivu oko zuba mogu da se repariraju u potpunosti.

    Ostali faktori koji dovode do nastanka gingivitisa su:

    • Hormonalni disbalans (pubertet, menopauza), gingiva može postati osetljiva
    • Nizak nivo antioksidanasa u organizmu
    • Kod nekih bolesti (dijabetes, kancer) često dolazi do upale desni
    • Određeni lekovi (za epilepsiju, anginu pektoris) mogu dovesti do bujanja desni oko zuba
    • Teški pušači
    • Genetika

    Simptomi upale desni

    Simptomi upale desni se jako teško primećuju, jer je ova bolest „tiha” i neretko prelazi u oboljenja koja se završavaju klaćenjem i ispadanjem zuba.

    Bolest se razvija sporo ali ne pruža gotovo nikakve simptome.

    Pacijent se žali na bolne desni oko zuba, pored toga primećujemo:

    • crvene i otečene desni
    • desni bolne na dodir
    • krvarenje prilikom pranja zuba
    • zadah iz usta

    Lečenje upale desni

    Lečenje upale desni je dugotrajan proces i treba znati da ne postoji univerzalan lek za upalu desni. Za lečenje upale desni je potrebno mnogo truda i promena onih životnih navika koje negativno utiču na vaše desni.

    Terapija gingivitisa u stomatološkoj ordinaciji

    • Uklanjanje dentalnog plaka i kamenca ultrazvukom. Ponekad može biti neprijatno, naročito kada ima puno kamenca i kada su desni osetljive.
    • Posle ultrazvuka vrši se čišćenje kamenca i plaka laserom. Laser je vrlo koristan instrument jer nam omogućava da očistimo ona mesta na zubu gde ne možemo prići ultrazvukom. Pored toga, uništava mikroorganizme u džepu oko zuba bez velike agresije. Čišćenje ručnim instrumentima daje odgovarajuće rezultate, ali deluje vrlo agresivno na desni koje su već osetljive i oštećene.
    • Jačanje lokalne odbrane organizma dizanjem nivoa antioksidanasa.
    • Obuka oralne higijene.
    • Popravka zuba, da se komadići hrane ne bi zadržavali između zuba.
    • Lečenje upale desni se nastavlja kod kuće.

    Kućna terapija

    • Pranje zuba 3x dnevno, po mogućnosti električnom četkicom.
    • Upotreba konca.
    • Ispiranje usta odgovarajućim tečnostima koje deluju na smanjenje broja bakterija, po uputstvu stomatologa.

    Komplikacije upale desni

    Ako se sprovede adekvatna terapija i pacijent sledi uputstva za kućnu negu koja su mu data, u većini slučajeva bolest prolazi bez komplikacija. Kada se stanje upaljenih desni ostavi bez tretmana, infekcija se širi po mekom tkivu do kosti i dovodi do parodontalne bolesti!

    Od komplikacija može nastati:

    • Gnojno zapaljenje gingive – apsces
    • Apsces u koštanom tkivu
    • Parodontopatija
    • Ulcerozno zapaljenje gingive

    Nekoliko studija je povezalo parodontalnu bolest za kardiovaskularnim bolestima.

    Imate pitanja bilo na ovu ili neku drugu temu?

    POZOVITE  NAS ili nam pošaljite pitanje putem naše MAIL adrese. U najkraćem roku tim ,,Medentine Plus” će Vam odgovoriti.