Oznaka: parodontopatija

  • Šta je zubni kamenac?

    Šta je zubni kamenac?

    Zubni kamenac je tvrda naslaga koja se formira kada ostaci hrane i bakterije (dentalni plak), koje se nalaze na površini zuba, kalcifikuju i očvrsnu pod dejstvom minerala iz pljuvačke. Ovaj proces se odvija na površini zuba kao i ispod linije desni, što može dovesti do bolesti desni – parodontopatije.

    Najčešća lokalizacija zubnog kamenca je na unutrašnjim površinama donjih prednjih zuba i spoljašnjim površinama gornjih bočnih zuba. Na tim mestima su prisutni izvodni kanali pljuvačnih žlezda tako da se meke naslage brže mineralizuju i očvrsnu.

    Kako nastaje zubni kamenac i zašto ga treba ukloniti?

    Proces formiranja zubnog kamenca počinje nakupljanjem plaka na zubima.

    Kada plak ostane na zubima duže vreme, minerali poput kalcijuma i fosfata iz pljuvačke postepeno se talože unutar plaka čineći ga čvrstim.

    Ključni faktori koji doprinose nastanku zubnog kamenca uključuju:

    • Loša oralna higijena – nepravilno ili neredovno pranje zuba omogućava plaku da se akumulira i očvrsne.
    • Sastav pljuvačke – ljudi sa većom koncentracijom minerala u pljuvački skloniji su bržem formiranju zubnog kamenca.
    • Ishrana – konzumacija hrane bogate šećerima i ugljenim hidratima podstiče rast bakterija i stvaranje plaka.
    • Pušenje – nikotin i katran iz cigareta doprinose bržem nakupljanju kamenca.
    • Genetika – određeni ljudi mogu biti genetski predisponirani za brže stvaranje kamenca.

    Zubni kamenac otežava a gotovo i onemogućava pravilno održavanje oralne higijene zuba. Takođe, postojanje zubnog kamenca iritira desni i dolazi do njihove upale (gingivitis), što vremenom može da dovede do povlačenja desni i parodontopatije.

    Kako se uklanja kamenac?

    Pod profesionalnim čišćenjem zuba podrazumeva se ne samo uklanjanje kamenca već i mekih naslaga i tamnih pigmentacija nastalih od duvana, kafe, čaja i hrane.

    Danas se najčešće uklanjanje zubnog kamenca izvodi ultrazvučnim aparatom. Vibracije koje stvara aparat prenose se preko nastavka, zajedno sa vodom, na instrument kojim se uklanja kamenac.

    One se pretvaraju u male mehaničke udare kojima je moguće ukloniti ove naslage sa zuba.

    Ovaj način čišćenja zuba je najčešće bezbolan i pacijenti ga dobro podnose.

    Nakon uklanjanja kamenca neophodno je četkicom i abrazivnim pastama ispolirati zube da bi se uklinile sve meke naslage i površine zuba ostale glatke.

    Koliko često treba uklanjati zubni kamenac?

    Redovno uklanjanje plaka pranjem zuba dva puta dnevno, korišćenjem zubnog konca, kao i posete stomatologu radi profesionalnog čišćenja, ključni su za sprečavanje formiranja zubnog kamenca i održavanje oralnog zdravlja.

    Preporuke za uklanjanje zubnog kamenca variraju u zavisnosti od individualnih potreba pacijenta, ali opšte smernice su sledeće:

    Redovna poseta stomatologu – preporučuje se profesionalno uklanjanje kamenca na svakih 6 meseci.

    Ovo je uobičajena preporuka za većinu pacijenata sa dobrim oralnim zdravljem.

    Pacijenti sa većim rizikom – za osobe koje su sklone bržem formiranju kamenca, kao što su pušači, osobe s hroničnim bolestima (npr. dijabetesom), ili oni s problemima s desnima (gingivitisom ili parodontopatijom), preporuke mogu biti svaka 3 do 4 meseca.

    Redovniji tretmani pomažu u kontroli bolesti desni i sprečavanju ozbiljnijih problema.

    Pojedinačne potrebe – neki ljudi prirodno stvaraju manje kamenca zahvaljujući genetskim faktorima, pravilnoj higijeni ili povoljnom sastavu pljuvačke. Kod njih stomatolog može preporučiti ređe čišćenje, ali najmanje jednom godišnje je obavezno.

  • Alternativni duvanski proizvodi i njihov uticaj na oralno zdravlje u odnosu na klasične cigarete

    Alternativni duvanski proizvodi i njihov uticaj na oralno zdravlje u odnosu na klasične cigarete

    Oralno zdravlje ključni je pokazatelj opšteg zdravlja i kvaliteta života. Loša navika, kao što je pušenje duvana, dovodi se u vezu sa brojnim promenama i oboljenjima usne duplje.

    Poznato je i da je u stanju da naruši opšte zdravlje, samim tim i kvalitet života.

    Tokom vremena dolazi do promene u ravnoteži oralne flore, smanjenja lokalnog imunog odgovora i inflamacije. Rizik od parodontopatije  je višestruko veći kod pušača. Parodontopatija je podmukla bolest i po pravilu daleko agresivnija kod pušača.

    Takođe, pušenje dovodi i do estetskih neprihvatljivih promena kao što su pušačke pigmentacije i diskoloracije zuba.

    Razlika između klasičnih cigareta i alternative

    Klasična cigareta sagoreva na preko 800 stepeni celzijusa i oslobađa duvanski dim sa velikim brojem štetnih materija, a alternativni bezdimni duvanski proizvodi sagorevaju na daleko nižim temperaturama, na oko 250 stepeni celzijusa i oslobađa aerosol  sa manje štetnih sastojaka.

    Studije koje su rađene na upoređivanju štetnog efekta klasičnih i alternativnih duvanskih proizvoda pokazale su da:

    • Zabeležene su manje histopatološke promene na oralnoj sluznici nakon izloženosti aerosolima bezdimnih duvanskih proizvoda u odnosu na klasičke cigarete
    • Kada govorimo o markerima zapaljenja, kod osoba koje koriste klasične cigarete aktivira se njih 12, a kod osoba koje koriste bezdimne duvanske proizvode aktivira se njih 5.
    • Bezdimni duvanski proizvodi dovode do manjih promena boje zuba u porđenju sa klasičnim cigaretama.
    • Izloženost dimu povećava hrapavost površine zubnog tkiva, dok aerosol ne utiče na hrapavost  površine zuba i bilo kog kompozitnog materijala.

    Sve ovo nam govori da postoji razlika u hemijskom sastavu duvanskog dima i aerosoli koje proizvode bezdimne duvanske alternative.

    Naravno, prestanak pušenja najbolje rešenje za oralno zdravlje. Međutim, mali broj je onih koji to žele da urade.

    Sve veći broj stručnjaka tvrdi da potpuni prelazak odraslih pušača na proizvode koji sadrže nikotin, a koji ne sagoreva duvan imaju potencijal da redukuju rizik od štete nastale nastavkom pušenja.

    Upravo to je osnov strategije smanjenja štetnosti od pušenja.

  • Sportska stomatologija

    Sportska stomatologija

    Kakve zube imaju sportisti?

    Loše.

    Zašto je to tako?

    Ima mnogo razloga.

    Koji je glavni razlog?

    Dehidratacija organizma usled velikih fizičkih napora dovodi do suvoće usta tokom treninga.

    Smajeno lučenje pljuvačke  izaziva smanjenu zaštitnu ulogu pljuvačke. 

    Takođe, ozbiljnim vežbanjem izaziva se imuno supresija.

    Pored zubnog kvara, erozije zuba su veoma učestale, šta je razlog tome?

    Sportisti mnogo često uzimaju energetske napitke i gelove koji izazivaju kiselu sredinu u ustima, a u kiseloj sredini zubna gleđ je rastvorljiva.

    Postoji li razlog zbog čega su sportisti grupa koja je u pojačanom riziku za nastanak karijesa i parodontopatije?

    Da, to je njihova ishrana. Postoje sportovi gde sportista u kratkom roku treba da oslabi ili da se ugoji. U tom slučaju način ishrane je značajno promenjen (učestalost obroka se povećava, povećava se količina ugljenih hidrata).

    Kakvo je stanje sa povredama zuba, prelomima ili potpunim izbijanjem zuba?

    Skoro sa jednakom učestalošću traume zuba i mekih tkiva događaju se i u kontaktnim i u nekontaktnim sportovoma. Zubna udlaga je apsolutna preporuka za sve sportove.

    Da li oralno zdravlje utiče na rezultate u sportu?

    Stanje oralnog zdravlja ozbiljno utiče na rezultate u sportu, sportisti sa lošim oralnim zdravljem imaju 5-18% lošije rezultate a oni su direktna posledica bola, nelagode, problema pri jelu, problema pri spavanju, negativnog uticaja na samopouzdanje i negativnog psihosocijalnog efekta

  • Stanje desni i razvoj parodontopatije kod pacijenata koji imaju šećernu bolest

    Stanje desni i razvoj parodontopatije kod pacijenata koji imaju šećernu bolest

    Šta je šećerna bolest?

    Dijabetes (šećerna bolest, diabetes mellitus) je hronična bolest kod koje organizam ili ne proizvodi ili neadekvatno koristi hormon pankreasa insulin.

    Dijabetes takođe može biti kombinacija oba mehanizma. Insulin kontroliše koncentraciju šećera (glukoze) u krvi i količinu šećera (glukoze) koji se apsorbuje u ćelijama.

    Kako mozak koristi isključivo glukozu, neophodno je da se nivo šećera održava na zadovoljavajućem minimumu. U slučaju da je nivo šećera nedovoljan, odnosno nizak, (hipoglikemija) osoba nije u stanju da rezonski postupa, a ukoliko je previsok (hiperglikemija), osoba ima dijabetes.

    Kako na organizam utiče povišen nivo šežera u krvi?

    Dijabetes (diabetes mellitus, visok nivo šećera u krvi) oštećuje male krvne sudove bubrega, srca, očiju, nervnog sistema i kapilarne mreže na periferiji gde spadaju i krvni sudovi desni.

    Zato nedovoljno lečen ili nelečen dijabetes može dovesti do oboljenja srca (kardiovaskularnih bolesti), (moždanog udara) šloga, bolesti bubrega, slepila i oštećenja nervnog sistema i nerava posebno donjih ekstremiteta.

    Zbog kompromitovane vaskularizacije i desni takođe bivaju oštećene.

    Šta je to parodoncijum?

    Parodoncijum predstavlja funkcionalno jedinstvo nekoliko različitih tkiva koja zub čvrsto drže u zubnoj časici (alveoli).

    Parodoncijum čine desni, cement korena zuba, vilična kost i vezivna tkiva koja povezuju sve navedene strukture.

    Patoloski proces koji zahvata sve delove parodoncijuma označava se kao parodontopatija.

    Kakva je veza izmedju dijabetesa i obolenja parodoncijuma?

    Kao i druge komplikacije dijabetesa obolenje desni je vezano za kontrolu bolesti. Bolesnici sa neodgovarajućom kontrolom nivoa šecera u krvi učestalije i u ozbiljnijem obliku obolevaju od parodontopatije.

    U posledenjem stadijumu obolenja parodoncijuma bolest je praćena velikim gubitkom broja zuba.

    Kod dece sa insulin zavisnim tipom dijabetesa (tip I) takođe postoji rizik od obolenja desni.

    Zašto promene na krvnim sudovima (microangiopatija) imaju uticaj na nastanak parodontopatije?

    Zadebljanje zidova perifernih krvnih sudova (kapilara) je osnovna komplikacija dijabetesa koja značajno povećava rizik za obolenje desni.

    Krvni sudovi dovode kiseonik i hranjive materije do usta istovremeno odnoseći raspadne produkte iz istih.

    Smanjeni prohod hranjivih materija i kiseonika u tkivo,a sa druge strane smanjenje eliminacije štetnih materija smanjuju otpornost desni i alveolarne kosti od infekcija.

    Kakve još promene možemo zapaziti u ustima kod pacijenta koji je dijabetičar?

    Zbog ogromne učestalosti, parodontopatija predstavlja ozbiljan medicinski, ekonomski, pa i socijalni problem.

    Opisane su brojne promene u usnoj duplji dijabetesnih bolesnika, kao što su suvoća sluzokože, osećaj pečenja usta i jezika, smanjen protok salive, promene oralne flore sa predominacijom Candide albicans, hemolitičkih streptokoka i stafilokoka, učestala pojava karijesa.

    Ove promene, naročito, zapažene su kod loše kontrolisanog dijabetesa. Iako definitivni zaključci o specifičnim efektima dijabetesa na periodoncijum još uvek nisu doneti, opisane su različite promene kod ovih bolesnika, kao što su tendencija ka hiperplaziji gingive, polipi gingive, polipoidne proliferacije gingive, formiranje apscesa, zapaljenje periodoncijuma i gubitak zuba.

    Najozbiljnija promena kod loše kontrolisanog dijabetesa melitusa jeste slabljenje odbrambenih mehanizama i povećana sklonost ka infekciji, koja vodi destruktivnoj parodontopatiji.

    Kakvu  oralnu higijenu i tretman zuba zahteva pacijent sa dijabetisom?

    Obzirom da dijabetes čini zube i desni podložnijim izvesnim oboljenjima, neophodno je posvetiti posebnu pažnju pravilnoj higijeni zuba. Ukoliko se posveti pažnja oralnom zdravlju može se izbeći čitav niz komplikacija koje izaziva dijabetes.

    Kada je oralno zdravlje u pitanju dijabetičarima se preporučuje sledeće:

    • Pranje zuba najmanje dva puta dnevno, ali najbolje je posle svakog obroka.
    • Korišćenje zubnog konca uz pranje zuba doprinosi da se otklone zubne naslage i komadići hrane koji ostanu između zuba i na desnima.

    Zbog smanjene količine pljuvačke u ustima koja doprinosi prirodnom čišćenju zuba, za dijabetičare je detaljna higijena zuba veoma bitna.

    Bolesti desni mogu da uznapreduju, a da osoba pri tom ne oseća nikakav bol niti da joj krvare desni. Odlasci stomatologu se stoga preporučuju na svaka tri meseca, kako bi se na vreme otkrili prvi znaci gingivitisa, parodontopatije ili karijesa.

    Ukoliko pri pranju zuba desni neprirodno krvare, neophodno je odmah konsultovati zubara. Šta više, zubar mora biti obavešten o bilo kakvoj promeni u ustima, poput lošeg ukusa, nedostatka pljuvačke ili pojave belih površina na jeziku.

    Dijabetičari o svojoj bolesti i njenom napredovanju moraju da obaveste svog zubara prilikom redovnih kontrola. Istovremeno dijabetičari bi trebalo i da svog lekara obaveštavaju o pojavi bolesti desni.

    Uz nekoliko izuzetaka, dijabetičari mogu da se na isti način kao i zdrave osobe podvrgnu zubarskim intevencijama.

    Stomatolozi obično dijabetičarima preporučuju da se intervenicuje na zubima obave ujutru. Obroci i insulin se prilikom odlaska zubaru uzimaju na isti način kao i obično.

  • Parodontitis

    Parodontitis

    Paradontitis, šta je to?

    Parodontopatija je skup bolesti potpornog aparata zuba. Parodontitis izaziva upalu desni, koje postaju crvene, natečene i mogu krvariti tokom četkanja. Ovo je imunološki odgovor tela na bakterije kojima je dozvoljeno da se nakupljaju na zubima.

    Parodontitis, često nazvan bolest desni, pogađa otprilike polovinu svih odraslih. Teški parodontitis šesta je najčešća bolest u svetu.

    Ako se ne leči, upala se širi na ligament i kost koji podržavaju zube, uzrokujući labavljenje i gubitak zuba.

    Parodontitis je poražavajuće stanje koje vodi ne samo do bolova u desni, već i do problema sa žvakanjem, neprijatnih promena dužine i položaja zuba, lošeg samopoštovanja, povlačenja iz društvenih aktivnosti i povećanog rizika od drugih upalnih stanja uključujući dijabetes. Ove smernice opisuju kako se upravlja ovom bolešću, jer je u ranoj fazi lečenje jednostavno, a posledice su malene“, rekao je prof Marijano Sans, predsedavajući Odbora za radionice EFP-a.

    Savetuju se četiri uzastopna koraka terapije

    • Prvo: dobra oralna higijena i zdrav način života za smanjenje upale su temelj za optimalan odgovor na lečenje i dugoročnu kontrolu bolesti. Ovaj korak, takođe, uključuje profesionalno uklanjanje bakterija (plaka i kamenaca) iz delova zuba vidljivih iznad desni.
    • Dva: temeljno profesionalno čišćenje korenskih površina ispod linije desni, i dodatne terapije ako je potrebno.
    • Tri: složeniji tretmani, poput hirurgije, mogu biti potrebni kod nekih (ne svih) pacijenata.
    • Četiri: dugotrajna potporna nega za sprečavanje recidiva, uz zdrav način života, dobru oralnu higijenu i redovne preglede uz čišćenje zuba.

    Koraci koji se preklapaju i dobra oralna higijena su od ključnog značaja za sve.

    Profesionalno čišćenje je efikasno samo ako pacijenti temeljno čiste zube, a operacija se ne preporučuje onima sa lošom oralnom higijenom. Zdrav životni stil je presudan, parodontitis je hronična inflamatorna bolest, a stanja koja podižu upalu u telu i pogoršavaju je su, naprimer, gojaznost, pušenje i loše kontrolisan šećer u krvi kod dijabetesa. Dobra ishrana i fizička aktivnost mogu se boriti protiv upale.

    Kako nastaje paradontitis?

    Parodontitis nastaje usled nakupljanja oralnih bakterija, što izaziva štetni imuni odgovor, a ne zaštitni, i to uništava kosti koje podupiru zub, kao i bakterije. Pogrešno usmerena imuna reakcija je delom genetski nasleđena, ali u velikoj meri vođena navikama poput pušenja i visokim unosom rafiniranog šećera, a zaista se održava kada su oralne higijenske navike loše. Dugoročni održivi uspeh zahteva poboljšanje oralne higijene i životnih navika, a retko je potreba za specifične lijekove, poput antibiotika.

    Snažan motivator poboljšanja oralne higijene pokazuje pacijentima vizuelne dokaze o parodontitisu (npr. Rendgenu zuba), objašnjavajući zašto su podložni i šta mogu učiniti.

    Nakon uspešnog liječenja, pacijenti koji preuzimaju kontrolu nad oralnim zdravljem i životnim stilom mogu zaustaviti parodontitis i zadržati zube.

    Cilj terapije

    Glavni cilj terapije je sprečavanje gubitka zuba. Kvaliteta života je još jedan cilj, a to znači da imate zube koji su ugodni za upotrebu i jedenje je bez bolova.

    Uspešno lečenje preobražava živote ljudi: oni postaju samopouzdaniji, osmehuju se. Takođe poboljšava celokupno zdravlje tako što sprečava oralnim bakterijama da uđu u krv i podignu nivo upale u telu, što negativno utiče na druga stanja poput dijabetesa.l.

    Šta možete učiniti da sprečite bolest desni

    1. Pazljivo četkajte zube više od jednom dnevno ručnom ili električnom četkicom za zube.
    2. Čistite između zuba svakodnevno pomoću interdentalne četkice ili koncem ako su praznine previše zategnute.
    3. Posebna ispiranja usta ili paste za zube mogu se koristiti na vrhu čišćenja kako bi se smanjila upala.
    4. Ne pušite, održavajte zdravu težinu, jedite uravnoteženu ishranu, vežbajte, smanjujte stres.
    5. Ako imate dijabetes, kontrolišite šećer u krvi.

    BUDITE ODGOVORNI PREMA SVOM ZDRAVLJU.

    Zakažite termin.