Autor: Medentina Digital

  • Zdravi zubi, zdrav organizam

    Zdravi zubi, zdrav organizam

    Zdravi zubi – važnost za opšte zdravlje čoveka

    Zanemarivanje oralne higijene kao što je pranje zuba četkicom ujutro i uveče, neredovna upotreba zubnog konca ili vodice za ispiranje usta, neće uzrokovati samo neprijatan zadah, već nas može vremenom dovesti u nezgodnu situaciju, pa čak i uzrokovati kardiovaskularne tegobe.

    Sa druge strane, svakodnevna nega, pravilna ishrana i redovne stomatološke kontrole mogu sprečiti ne samo najčešće bolesti zuba nego posredno i vrlo ozbiljne bolesti, poput onih kardiovaskularnih, respiratornih, očnih, bubrežnih.

    Oralno zdravlje čini sastavni deo opšteg zdravlja. Naš organizam funkcioniše kao celina i zubi su sastavni deo tog savršenog mehanizma. Sve što se dešava na zubima može se odraziti na bilo koji organ našeg organizma. Zakažite svoj termin.

    Pokvareni zubi – posledice

    Najjednostavniji primer koliko zdravi zubi imaju uticaj na naše celokupno zdravstveno stanje vidi se kod osoba koje nemaju veći broj zuba ili su bezube. Zbog toga se kod njih javlja problem sa uzimanjem hrane, što može dovesti do razvoja oboljenja organa za varenje. Mnogo veći problem jesu oboljenja drugih organa našeg organizma koja su uzrokovana širenjem bakterija poreklom od obolelog i zapuštenog zuba.

    Posledica nelečenog zubnog karijesa

    Kao posledica nelečenog zubnog karijesa nastaje zapaljenje zubne srži (pulpitis). Ako se i ovo oboljenje zuba ne leči na vreme, bakterije se preko kanala korena zuba šire u viličnu kost. Tada se iznad vrha korena obolelog zuba formira „proces”. On se, u zavisnosti od jačine odbrambenog mehanizma organizma, snage i koncentracije bakterija iz zuba, može razviti u akutni ili hronični.

    Iz oralnog žarišta bakterije se putem krvnih sudova glave i vrata mogu rasejati po čitavom organizmu. Ono predstavlja tempiranu bombu u našem telu jer nikad ne može da se predvidi kada će se, u kojoj koncentraciji i gde rasejati bakterije!! Nažalost, one uvek nađu put do najslabijeg organa.

    Prodor bakterija iz žarišta nema kontinuitet, već se dešava u talasima, a ta aktivacija se najčešće dešava usled slabljenja imuniteta. Kao žarište mogu delovati i zaostali korenovi, impaktirani zubi, parodontalni džepovi.

    Oboljenja udaljenih organa i sistema organa, uzrokovana širenjem bakterija iz oralnih žarišta, nazivaju se konsekutivna oboljenja. To znači da bolestan i zapušten zub dovodi do nastanka oboljenja: srca i krvnih sudova (u vidu endokarditisa, miokarditisa, aritmija), oboljenja bubrega (nefritisi, cistitisi), oboljenja disajnih organa, različitih kožnih oboljenja, oboljenja oka, kao i oboljenja kostiju, zglobova, mišića i ligamenata.

    Ova oboljenja mogu biti toliko teška da mogu ugroziti život pacijenta.

    Dokazano je i to da bakterija (Streptoccus salivarius) koja potiče iz usne duplje tj. iz oralne sredine puno doprinosi za stvaranje tromba (krvnih ugrušaka), koji su kao i zadebljale koronarne arterije, jedan od glavnih uzročnika srčanog udara.

    Povezanost šloga s oboljenjima usta dokazana je u novijim naučnim radovima u kojima je proučavano postojanje arterijskog plaka kod ljudi s paradontopatijom i velikom učestalošću karijesa.

    Pokvareni zubi u trudnoći takođe nisu novost, jer se tokom drugog stanja ovo vrlo često dešava. Važno je da znate da i tada možete slobodno da posetite vašeg stomatologa, jedino treba izbegavati snimanje zuba i vilica, a izbegavaju se i neki ozbiljnijiji hirurški zahvati i intervencije,sve se odlaže nakon porođaja.

    Pokvareni zubi kod dece i odraslih

    Odavno znamo da pokvareni zubi nisu nikakva novost kod nas u Srbiji, a to su potvrdile i najnovije ankete. Poslednja istraživanja Zavoda za stomatologiju Stomatološkog fakulteta u Beogradu pokazuju da su građani Srbije na samom vrhu liste kad je reč o lošoj oralnoj higijeni i opštem stanju zuba.

    Većina stanovnika naše zemlje nema na broju sve zube. Svaka druga osoba starija od 50 godina nema nijedan zub u vilici, što je priznaćete zastrašujuće i samo kad se ovako pročita.

    Mladi ljudi do 30 godina u proseku nemaju i do 4,5 zuba.

    Karijes kod male dece je, takoreći, sve prisutniji i to nešto više kod dečaka nego kod devojčica i to već u uzrastu od 3 do 8 godina, naravno u pitanju su mlečni zubići. Krajnje je vreme da se svest o oralnoj higijeni promeni i da naši sugrađani prihvate da je odlazak stomatologu podjednako važan kao i odlazak kod lekara opšte prakse.

    Neki će se i ovome nasmejati, jer nam je dosadašnja praksa pokazala da ni kod lekara ne idemo dok nas nešto ne zaboli. Šalu na stranu, bolesti zuba uzrokuju puno ozbiljnije zdravstvene probleme, a to je nešto što nikome od nas ne treba.

    Hrana za zdrave zube

    Zdravi zubi zahtevaju i zdravu hranu! Korisne namirnice koje oporavljaju našu zubnu gleđ, a u tu grupu ubrajamo mleko i mlečne proizvode, koji deluju pozitivno i to na više načina: bogati su sa fosfatima i kalcijumom, koji su neophodni za opravak gleđnih kristala;
    sadrže kazein – belančevinu koja obezbeđuje da se kalcijumovi i fosfatni joni duže zadražavju na površini samog zuba i tako podstiču njihovu remineralizaciju (tj. oporavljaju zubnu gleđ) i neutrališu kiselostkoja se javlja kao posledica unošenja mnogobrojnih ugljenih hidrata u organizam.

    Mlečni proizvodi

    Mlečni proizvodi, naročito sir, stimulišu bolje lučenje pljuvačke, dok probiotički jogurt utiče na promenu sastava samih bakterija na površini zuba. Za zube su korisni kikiriki, badem i drugi orašasti plodovi (bogati su fosfatima i kalcijumom), suvo grožđe, brusnice, sirovo povrće i voće, kao i sveže isceđeni sokovi.

    Ovi „vitamini za zube“ su najbolja prevencija za dobro zdravlje, još kad se pridržavamo saveta stomatologa, odlazimo redovno na preglede, čistimo zube sa koncem i četkicom, smanjujemo rizike i od puno ozbiljnijih oboljenja.

    Pokvareni zubi ne donose nikako dobro i svakako se pridržavajte ovih preporuka kada je u pitanju zdrava ishrana.

  • Prava boja i oblik zuba za savršen osmeh

    Prava boja i oblik zuba za savršen osmeh

    Savršen osmeh definišemo nečim što se popularno zove smile design.

    Reč je o savršenim parametrima i položajima koje je stomatološka struka definisala osnovnim parametrima prema kojima mezijalna linija, srednji luk između sekutića, mora biti paralelan sa sredinom lica, a horizontalna bipupilarna linija mora spajati dve zenice oka.

    Savršenom osmehu prethodi puno toga, od zdravlja zubi i čeljusti do oralne higijene koja igra vrlo važnu ulogu u zdravlju, kvaliteti i izgledu zubi i to od najranijeg uzrasta.

  • Oprati zube? Pa to zna svako dete

    Oprati zube? Pa to zna svako dete

    Upoznajte se sa zubnim koncem

    Nije važno samo koliko često čistimo zube. Vrlo je važna i tehnika čišćenja zuba, nepravilnim čišćenjem nećemo uspeti odstraniti sve nečistoće i naslage sa zuba. I onda se čudimo što nemamo divne i zdrave zube… Čak i oni, koji su savladali pravilnu tehniku čišćenja zuba zubnom četkicom, često nisu nikada držali u ruci interdentalnu četkicu ili zubni konac. Nažalost, to se vidi u zubarskim ordinacijama.

    To je isto kao i čišćenje

    Pokazalo se da je za kvalitetno čišćenje zuba zubnom četkicom puno važnije kako čistite zube, nego npr. kakvu zubnu pastu koristite.

    Bolja i skuplja zubna pasta ne može nadoknaditi dobar «ručni rad», koji je najbolje sprovesti nakon svakog obroka. To je kao da za pranje poda kupite najbolje sredstvo, ali operete površno. Na njemu bi, ipak ostale mrlje.

    Svesno odstranite plak

    Klasičnu zubnu četkicu tokom čišćenja zuba i desni trebalo bi postaviti pod uglom od 45 stepeni, tako da vlakna četkice dotiču zube i desni. Nežno pomerajte četkicu, kako bi vlakna došla do žleba desni i skidajte plak u smeru od desni, prema vrhu zuba.

    Trudite se da čistite svesno svaki zub samostalno. Kod donjih zuba nečistoće otklonite u smeru od desni prema zubima, dakle odozdo prema gore.

    Čistač za ružičasti jezik

    Temeljno očistite zube sa svih strana – prvo čistite unutarašnju stranu, zatim i zadnju stranu zuba, pokretima u smeru gore i dole. Potom napred i pozadi očistite površine kojima usitnjavate hranu, odnosno na kutnjacima.

    Na kraju koristite posebnu četkicu sa čistačem. Ne radi se o nepotrebnom luksuzu – čistač je određen za čišćenje naslaga na jeziku, gde se skupljaju bakterije, koje dovode do neprijatnog zadaha. Naslage se čiste od korena jezika, prema njegovom vrhu.

    Interdentalne četkice

    Interdentalne četkice prikladne su za čišćenje prostora među prednjim zubima i prostora među kutnjacima. Izaberite pravilnu veličinu, koja će ispuniti prostor među zubima i kojom će se lako čistiti.

    Zajedno korišćenje pripremite oko 30 cm zubnog konca i omotajte ga oko kažiprsta svake ruke. Konac se prihvati između palca i kažiprsta obe ruke, tako da napeta nit između prstiju bude dugačka oko 5 cm. Tako je konac pripremljen za čišćenje gornjih zuba.

    Za kontrolu vodica za ispiranje usta, indikator plaka

    Za čišćenje koncem na donjoj vilici, ponovno napnite nit između palca i kažiprsta, tako da kažiprstom pritiskate nit. Konac će se fino uvući između zuba i pokretima je potrebno obuhvatiti zub. Nikada nemojte koristiti pokret napred – nazad, jer biste mogli povrediti desni.

    Kada je zub očišćen, odmotajte novi deo konca i nastavite. Ukoliko niste sigurni jesu li Vaši zubi potpuno čisti, koristite ogledalo ili posebnu vodicu za ispiranje usta, koja menjanjem boje ukazuje na pojavu plaka.

    Kako biste se mogli stalno smejati

    Pravilna oralna higijena može popraviti Vaše zdravlje i izgled zuba. Prisutne bakterije ulaze u krvotok i mogu se širiti po celom telu, gde uzrokuju infekcije.

    Zato se ne isplati podcenjivati oralnu higijenu, ako želite imati divne zube i sprečiti razne bolesti, povezane sa bakterijama u ustima.

  • Strah deteta od zubara

    Strah deteta od zubara

    Veliku ulogu u suzbijanju straha deteta od zubara imaju pre svega roditelji, koji mališanima treba da objasne zbog čega su ove posete važne i zašto ne treba dozvoliti da se zubići pokvare. Predrasude o stomatolozima i stomatološkim intervencijama, međutim, neosetno se prenose na decu u svakodnevnom razgovoru.

    Ovakvi razgovori se zadržavaju u mladoj dečjoj psihi, a izlaze na videlo tek pri prvom susretu sa stomatologom. Roditelji tek tada postaju svesni posledica svoje neobazrivosti. Na zubnom lekaru je u takvim slučajevima težak i delikatan zadatak: on mora u relativno kratkom vremenu da otkloni strah koji se godinama ranije formirao. Ovo će biti utoliko teže ukoliko je prvi raniji susret sa stomatologom bio neprijatan.

    NE ZABORAVITE!
    VEOMA JE VAŽNO DA SE PRVI PREGLED STOMATOLOGU OBAVI U TOKU  PERIODA ODOJČETA, DAKLE  U PRVOJ GODINI ŽIVOTA!

    Dete može biti veoma uplašeno iako nikada ranije nije dolazilo u kontakt sa stomatološkom ordinacijom, niti mu je okolina prenosila loše informacije. Takav strah je posledica prethodnih neprijatnih i često bolnih iskustava kod pedijatara, ležanje u bolnici ili prilikom vakcinacija. Atmosfera klasične ordinacije, a posebno beli mantili i mirisi, podsećaju na ta loša iskustva. Zbog toga se u nekim savremenim dečjim ordinacijama stvara sasvim drugačiji imidž, a stomatolozi su odeveni u živopisne i dečjem svetu prilagođene uniforme.

    Preventivom protiv straha

    Sasvim mala deca već po svojoj prirodi su plašljiva i nepoverljiva. Predeo usta predstavlja izuzetno osetljivu zonu čije ugrožavanje aktivira odbrambene mehanizme.
    Najbolji način da se spreči formiranje straha deteta od zubara  je započeti sa preventivnim programom odmah po nicanju zuba.
    Dete dolazi u ordinaciju da se igra, upoznaje sa ambijentom i instrumentima, a pošto intervencije nisu bolne celokupna situacija postaje za njega zanimljiva i rado je prihvata.

    Saradnja roditelja

    Ako je strah deteta od zubara već prisutan, saradnja roditelja je presudna, posebno u prvoj poseti.

    Ako roditelji tom prilikom pruže lekaru odgovarajuće poštovanje učiniće to i dete, a to je prvi preduslov za buduću uspešnu saradnju. Osim autoriteta međutim, dete u stomatologu mora osetiti prijatelja. Topao i blagonaklon stav, poštovanje prema njegovoj ličnosti dete će svojom nepogrešivom intuicijom osetiti i uzvratiće ljubavlju i poverenjem. Mali pacijent mora znati zbog čega dolazi kod zubnog lekara. Detetu već kod kuće treba govoriti istinu. Nema tako malog deteta(posle 2 godine), kome se ne može odgovarajućim rečnikom objasniti zbog čega treba lečiti zube i šta će se dogoditi ako se to ne učini. Ono se mora upoznati sa instrumentarijem koji ga u ordinaciji okružuje i načinom na koji se koriste.

    Veoma je važno da se roditelj ne meša u komunikaciju između deteta i stomatologa.

    Pogubno je da se na dete viče, preti ili čak da se udari. Takve roditelje neophodno je udaljiti. Nije poželjna ni suprotna krajnost da se detetu sve povlašćuje pred njim paniči ili predlaže odlaganje intervencije. Svako popuštanje stvara veći otpor i probleme u budućnosti. Ukoliko jedan od roditelja nije u stanju da kontroliše svoje emocije najbolje je da napusti ordinaciju i ostavi dete sa drugim roditeljem ili nekim od rodbine koji će biti smireniji.

    Korak po korak

    Nikada od stomatologa ne treba zahtevati da u jednoj poseti učini više nego što strpljenje malog pacijenta dozvoljava. Ukoliko se dete prvi put dovodi kod stomatologa i ne radi se o nekom hitnom stanju (bol, otok, povrede i si.), a predlaže se odmah započinjanje neke od intervencija (opsežne popravke zuba, vađenje i si.), najbolje je da se promeni stomatolog i time dete liši mogućnosti stvaranja neprijatnog iskustva.

    Nažalost, najčešće su roditelji ti koji insistiraju da se odmah i što više intervencija uradi pri jednoj poseti. Često je potrebno da se u prvih nekoliko poseta ne uradi nijedna stomatološka intervencija. Tanani kontakt između stomatologa i malog pacijenta neophodan je za primenjivanje bilo koje stomatološke intervencije. Da bi se on ostvario potrebno je vreme, upornost i blagonaklonost.

    I  deci se daje anestezija!

    Treba napomenuti da se kod dece u svim uzrastima, kada je to neophodno, daje lokalna anestezija i time sprečava bolno iskustvo. Savremeni špricevi ili posebni aparati za anesteziju svode i samu neprijatnost od uboda na minimum. Ukoliko vas vaš stomatolog bude uveravao kako se deci ne daje anestezija (što se na žalost neretko sreće u našoj praksi), radi dobrobiti vašeg deteta promenite ordinaciju. Ipak ponekada sama igla može da predstavlja veći problem od celokupne intervencije, pa se ne treba ni u tome preterivati kako je to slučaj na zapadu.

    Nema deteta koje se ne može pridobiti za saradnju

    Odgovarajućim autoritetom stomatologa, podrške roditelja, a uz posebnu tehniku pripreme za rad, mogu se pridobiti čak i deca koja su jogunasta ili simuliraju strah.

    Specifični su slučajevi kada dolazi veoma malo ili uplašeno dete prvi put kod stomatologa, a neophodno je da se uradi intervencija kako se opšte stanje ne bi pogoršalo(otok, bol, povreda, krvaarenje). I za to su propisane posebne tehnike blage prisile koje svakako predstavljaju određenu psihičku traumu. Postoji način da se posle tih intervencija dete oslobodi traume i privikne na stomatološku ordinaciju. Najveća, i najčešća greška koja ostavlja za sobom strah je da se posle neprijatne ili bolne intervencije duži period ne dolazi kod stomatologa. Takva neprijatna poseta se fiksira u pamćenju deteta i postaje izvor trajnog straha. Zbog toga je veoma važno da dete nastavi da dolazi u ordinaciju. Tada se u nekoliko učestalih poseta uopšte ne rade intervencije, već se priča, igra i sprovode preventivne mere. Prijatno iskustvo potiskuje neprijatno.

    Naravno, postoji manji broj dece, kao i odraslih gde je strah od stomatoloških zahvata poprimio patološke razmere kada se već graniči sa fobijom. U takvim slučajevima postoje posebne pripreme i psihološke i medikamentozne, pa do ekstremnih kada se radi u opštoj anesteziji.

    Opšta anestezija je krajnja mera i uglavnom se preporučuje kod osoba sa smetnjama u razvoju gde izostaje psihička ili fizička saradnja. Svaka opšta anestezija nosi u sebi rizik, a savremeni stomatološki materijali i instrumenti omogućavaju da se i kod bebica uradi zadovoljavajući zahvat i da on ne ostavi bilo kakvu traumu. Čak se sa takvom decom kasnije ostvaruje izuzetna saradnja.

    Ipak najbolji lek za strah od zubara je RANA I PRAVILNA PREVENCIJA koja će sprečiti bolna iskustva.

  • Zašto su neki ljudi više, a neki manje podložniji karijesu?

    Zašto su neki ljudi više, a neki manje podložniji karijesu?

    Karijes je propadanje zuba i to je proces koji uzrokuju određene oralne bakterije. Kako propadanje napreduje, bakterije dođu do živog dela zuba –dentina ili pulpe i tada nastaje bakterijska infekcija.

    U tom trenutku, potrebna je stručna stomatološka pomoć da se infekcija ukloni, proces zaustavi i zub zapečati. Ovaj proces treba određenu kombinaciju uslova da bi se odigrao. Što više uslova – ili faktora rizika imate, to su veće šanse da se stvori pogodno tle za nastanak karijesa!

    Ali, morate znati da postoje i faktori rizika koji nisu u Vašoj kontroli ili ih je veoma teško kontrolisati. U nastavku ćemo se podrobnije upoznati sa njima:

    Oralne bakterije – karijes počinje tako što se bakterije skupljaju na plaku zuba, gde se hrane ugljenim hidratima i šećerima koje konzumiramo, stvarajući kiseline u tom procesu. Ove kiseline razlažu mineralne veze u zaštitnom sloju zubne gleđi, na taj načim omogućavajući bakterijama da prodru kroz ovu, inače najtvrđu supstancu u ljudskom telu, i inficiraju zub.

    Vaša jedinstvena oralna flora može da sadrži manje ili više vrsta bakterija koje stvaraju karijes, a neke vrste su agresivnije od drugih i to Vas može činiti podložnijim kvarenju zuba.

    Oralna higijena – redovno pranje i pravilno čišćenje i upotreba konca za zube pomaže u razlaganju bakterijskog plaka i uklanjanju zaostalih čestica hrane. Regularne kontrole i profesionalna čišćenja zuba su takođe veoma bitna da bi se uklonile naslage plaka koje su se stvrdnule i postale zubni kamenac.

    Ishrana – ako maksimalno smanjite unos šećera i ugljenih hidrata – smanjićete i unos ’goriva’ koje hrani bakterije. Takođe, kisela hrana i pića doprinose eroziji gleđi i što ih češće konzumirate, pljuvačka ima manje šanse da povrati normalne pH vrednosti u usnoj duplji.

    Suva usta – pljuvačka sadrži minerale koji pomažu u neutralizaciji kiselina i restauraciji zubne gleđi. Bez zdravog protoka, prirodna sposobnost za prevenciju karijesa je ugrožena. Određeni lekovi, hemoterapija i neke bolesti mogu da izazovu suva usta. Unošenje mnogo vode i upotreba preparata za ispiranje usta koji jačaju gleđ pomažu u rešavanju ovog problema.

    Oblik zuba – karijes ima najveće šanse da se razvije na zadnjim zubima – kutnjacima i sekutićima, gde male fisure (useci) na površinama zuba imaju tendenciju da zarobe i zadrže hranu i bakterije. Genetika određuje dubinu ovih fisura.

    Povlačenje desni – kada se desni povlače, one otkrivaju koren zuba, koji tada prestaje da bude zaštićen gleđu i samim tim podložan propadanju.

    Drugi faktori – Gastroezofagusna refluksna bolest (GERB) i povraćanje mogu stvoriti visoko kiselu sredinu u ustima. Proteze, ortodontski aparati i splintovi mogu da ometaju protok pljuvačke preko zuba, ubrzavajući nagomilavanje plaka. Fiksne proteze takože zahtevaju više truda za održavanje, jer mogu otežati pravilno četkanje i upotrebu konca.

    Najbolji način da saznate o faktorima rizika u Vašem ličnom slučaju jeste da se konsultujete sa svojim stomatologom. Učinite to što pre ako ste prepoznali neke od situacija i simptoma koje smo naveli u ovom tekstu, jer ako je zdravlje Vaših zuba ugroženo – najbolje je da učinite sve da biste sprečili pogoršanje, nego da lečite bolne posledice.

  • Sladoled, hladni napici: koliko su štetni za vaše zube?

    Sladoled, hladni napici: koliko su štetni za vaše zube?

    Stiglo je leto, hladni napici, sladoledi

    Činjenica je da u toku leta najviše uživamo u hladnim pićima i sladoledu,a često nam se desi i da led koji je ostao u čaši sa zadovoljstvom dokrajčimo grickajući ga i topeći u ustima.

    Znamo da to veoma prija i da je teško odoleti, ali preterana konzumacija ledenih pića i sladoleda u toku leta često može da ostavi posledice koje traju mnogo duže od trenutnog rashlađenja!

    Naši zubi su stvoreni za konzumaciju mesa, povrća, voća i ostale hrane koja je drugačije teksture i temperature od leda i ohlađenih pića. Tako, grickanje sladoleda i ledenih kocki predstavlja šok i može prouzrokovati štetu na zubima koja uključuje lomljenje ili krnjenje zuba, kao i mikro frakture gleđi.

    Čak i ako ne vidite štetu golim okom i čini Vam se da nema posledica, zubna gleđ može da se troši, osetljivost zuba na toplo i hladno, kiselo i slatko se povećava a zubi postaju podložniji bržem propadanju. Pored toga, postojeće stomatološke intervencije u vidu navlaka, krunica i plombi takođe mogu stradati.

    Kako se šteta zaista dešava?

    Kada su zubi zdravi, zubna gleđ štiti površinu zuba iznad linije desni a ispod desni, zubni cement štiti koren. Ispod gleđi i cementa je dentin, koji je manje gustine od ove dve supstance i ima mikroskopske kanale.

    Kada dentin izgubi zaštitu koju daju gleđ i cement, ovi kanali počinju da propuštaju hladne i tople, kao i kisele nadražaje do nerva u zubu, što rezultira preosetljivošću na toplo, hladno, kiselo i slatko.

    Zato je veoma važno čuvati gleđ, a nagle promene temperature koje se dese kada uzmemo preveliki zalogaj sladoleda, popijemo ledeno piće ili grickamo kocku leda su jedan od najvećih neprijatelja zdravih zuba koji veoma brzo mogu dovesti do problema.

    Šta kada nam zubi reaguju na hladno/toplo

    Ukoliko ste osetili problem i Vaši zubi reaguju na hladno i toplo, ali i na kiselo i slatko, postoje rešenja, koja zavise od ozbiljnosti problema i obuhvataju sve od korišćenja paste sa većim sadržajem fluora, tretiranja zuba fluorid gelom kod stomatologa, sve do postavljanje krunica i inleja, pa u najtežim slučajevima čak i hirurški graft desni i tretiranje kanala korena.

    Zato, ako ste primetili povećanu osetljivost, svakako posetite stomatologa da biste rešili problem u začetku.

    Kao i uvek, mi savetujemo umerenost u svemu, zato nastavite da uživate u Vašim omiljenim rashlađujućim poslasticama, ali pažljivo i imajući u vidu da Vam zdravi zubi trebaju tokom ostatka godine i celog života.

    Dr Marina Relić sa svojim timom pomaže pacijentima da imaju zdrave i lepe zube.

    Obavljamo sve stomatološke usluge: konzervativna stomatologija, protetika, oralna hirurgija, ortopedija vilica, estetska stomatologija, ugradnja najsavremenijih sistema implantata, paradontologija kao i estetsko izbeljivanje zuba.

    Prvi pregled je uvek besplatan, gde će Vam stručni tim ,,Medentina Plus” stomatološke ordinacije izvršiti dijagnostiku, locirati tačan problem i predočiti plan za uspešno i brzo ozdravljenje vaših zuba.

    Zakažite prvi besplatan pregled OVDE ili pozovite na 022/623 154, 064/ 020 66 78.

  • Odnos sa pacijentom – ključni faktor uspeha savremene stomatološke ordinacije

    Odnos sa pacijentom – ključni faktor uspeha savremene stomatološke ordinacije

    Odlazak kod stomatologa je za većinu ljudi stresno iskustvo. Jako svetlo upereno pravo u lice, mašine koje ispuštaju nimalo prijatne zvuke, nečije ruke u Vašim ustima dok se vilica polako koči zbog toga što je širom otvorena bar dvadeset minuta…

    Sve ovo su činjenice sa kojima znamo da moramo da se susretnemo, ali to ih ne čini manje neprijatnim. Upravo zato je pravilan pristup stomatologa izuzetno važan pri svakoj, i najmanjoj intervenciji.

    Dobro urađen posao je naravno primaran, ali ono što vrhunske stomatologe izdvaja od onih dobrih je nešto drugo, a to je odnos sa pacijentom.

    Objašnjavanje procedure koja će se raditi do najsitnijih detalja, u terminima koje pacijent razume je sledeća bitna stvar – na ovaj način se gradi veza doktor – pacijent i uspostavlja se odnos pun poverenja.

    Vrhunski stomatolog će prepoznati trenutke kada u toku rada treba da napravi pauzu, povede razgovor o nečemu što će odvratiti pažnju ili našaliti se, da bi umanjio tenziju i olakšao pacijentu u kritičnim trenucima.

    Pored ljudskog faktora, veliku ulogu u poboljšanju usluge igra i tehnologija.

  • Škripanje zubima (bruksizam)

    Škripanje zubima (bruksizam)

    Sva tkiva koja učestvuju u funkcijama žvakanja i gutanja, disanju, formiranju glasova, lučenju pljuvačke grade organ za žvakanje.

    Određene aktivnosti mišića organa za žvakanje odvijaju se bez funkcionalne svrhe i time narušavaju funkciju istih.

    Postoje poremećaji funkcija, koje se manifestuju u toku dana u vidu stezanja vilica, grickanja noktiju, sluzokože obraza, usana ili jezika, grickanja drugih predmeta, sisanja palca, guranja jezika između gornjih i donjih sekutića i njih nazivamo dnevnim poremećajem funkcija.

    Poremećaj funkcija i uloge, koje se manifestuju  u vidu ritmičnih stiskanja zuba ili škripanja, to jest škrgutanja zubima u toku sna, nazivamo noćnim bruksizmom.

    Bruksizam je čest poremećaj organa za žvakanje.

    Škripanje zubima se odvija na podsvesnom nivou, i vezan je za profil ličnosti i emocionalni stres.

Get 30% off your first purchase

Zatvori traku dobrodošlice